Muzika uz tekst: Sun Ra – Nuclear War

U ova nesigurna i nepredvidiva vremena (ruski napad na Ukrajinu, feb-mart 2022.) korisno je prisjetiti se rada Cressona Kearnya koji je dobar dio svog života posvetio promovisanju civilne odbrane, posebno tehnikama preživljavanja u slučaju mogućeg nuklearnog rata. Njegovu knjigu Nuclear War Survival Skills mnogi preporučuju jer obiluje korisnim savjetima. Knjiga se može downloadovati na ovom linku.

Kearny je bio pobornik da je nuklearni rat moguće preživjeti, ako se prije toga izvrše određene pripreme. U knjizi je dao mnoštvo savjeta koji mogu biti korisni i u drugim, potencijalno opasnim situacijama.

Ovdje će biti riječi o njegovom civilnom mjeraču radijacije koji ne zahtjeva kalibraciju (bazira se na osnovnim fizikalnim zakonima) i tačniji je (ako se napravi kako treba) od mnogih komercijalnih dozimetara. Osim ovoga, Kearny je dao nacrte za nekoliko tipova skloništa i nekoliko tipova priručnih zračnih pumpi koje mogu pomoći u ventilaciji ovih skloništa u toku i nakon mogućeg nuklearnog rata.

Uputstva za pravljenje ovog mjerača mogu se naći na ovom linku. Koristan video tutorijal (iz 3 dijela) na Youtube, sa objašnjenjima, dat je ispod.

Probao sam napraviti ovaj mjerač, u sklopu DIY projekta, i dole su slike opreme i alata koji sam koristio. U osnovi, ova “sprava” može se napraviti uz minimalan materijal koji imate kući, praktično besplatno, a prema riječima Kearnya, radi bolje od sprava koje koštaju i po 500$ i više.

Ono što sam primjetio je da najkompleksniji dio izrade predstavlja postavljanje traka od aluminijskih folija koje služe za mjerenje radijacije (Rentgen/h), na osnovu relativne razlike između početnog položaja traka (nakon naelektrisavanja ploča) i nakon određenog vremena (uslijed dejstva jonizirajućeg zračenja). Naime, ukoliko se elektricitet iz ovih alum. listića brzo prazni, nakon početnog naelektrisavanja preko PVC cijevi, moguće je da ovaj dio sprave nije napravljen kako treba (npr. nije dovoljno suh vazduh unutar komore (malo isušivača), niti od silka nisu čiste (umašćene ili uprljane), žica za prenos elektriciteta je preblizu listića, prstom smo previše prišli žici, ne rotiramo žicu ustranu nakon naelektrisanja i sl.). Zato se preporučuje temeljito izučavanje Kearnyevog uputstva prije početka pravljenja sprave.

Inače, Rentgen (R) je stara mjerna jedinica za ekspoziciju (količinu jonizacije) izvan SI sistema, a SI mjerna jedinica je Kulon po kilogramu (C/kg), gdje vrijedi omjer 1 C/kg = 3867 R. Grej (Gy) je SI mjerna jedinica za apsorbiranu dozu zračenja, a stara mjerna jedinica se zvala Rad (Radiation Absorbed Dose), i tu vrijedi omjer 1 Gy = 100 rad. Stare mjerne jedinice za ekspoziciju (rendgen) i apsorbiranu dozu zračenja (rad) bile su odabrane tako da su brojčani iznosi apsorbirane doze u vodi (a tako i u ljudskom tijelu) i ekspozicije bili podjednaki. Tako ekspozicija od 1 R uzrokuje u ljudskom tijelu dozu 0,98 rad, dakle približno 1 rad. Obje jedinice su se zato često i miješale u primjeni i označavanju (R ili r). Kad se sve ovo uzme u obzir vrijedi omjer 1 Rentgen = 1000 mR = 0,877 cGY (centigrej) = 8770 µGy. Vidimo da su R i cGy približno iste veličine (1:1,14) pa su na radiološkim detektorima često zadržane iste skale za oba ova područja, ali omjer mR prema µGy je 1:8,77 pa zato kod dozimetara (npr. jugoslovenski Radiološki detektor DR-M3) skala za mR ima opseg 0,05-500, a skala za µGy ima opseg 0,5 – 5000. Na ovom linku ima konvertor jedinica.

Biološka šteta uzrokovana jonizirajućim zračenjem ne zavisi samo od jačine ekspozicije i apsorbirane doze nego i od vrste zračenja. Zato je uveden pojam ekvivalentna doza, a to je proizvod apsorbirane doze i faktora biološkog učinka određene vrste radioaktivnog zračenja (može biti od 1 do 20). Mjerna jedinica za ekvivalentnu dozu je sivert (Sv) (stara jedinica zvala se rem) i tako korigirana mjera je pravi pokazatelj učinka određenog zračenja na neku materiju.

Sa aspekta mjernih jedinica Rentgen (R) i Grej (Gy), kako su npr. baždareni radiološki detektori DR-M3, najveća ukupna dozvoljena kontaminacija ljudskog tijela (na cijeloj površini kože) ne smije preći vrijednost od 15 mR/h (131,5 µGy/h) ili , odnosno ako je izloženo samo lice, vrat i dlanovi (otvoreni dijelovi tijela do 10% površine) onda kontaminacija istih ne smije biti veća od 4,5 mR/h (39,46 µGy/h). Voda za piće ne smije biti kontaminirana više od 0,4 mR/h (3,5 µGy/h) po 1,5 litri, ali ni takva se ne smije piti više od 30 dana.

Izložen prirodnoj radioaktivnosti, čovjek godišnje primi dozu od oko 1 mSv. Najmanja kratkoročno primljena ekvivalentna doza koja može izazvati vidljive neposredne posljedice (privremenu promjenu krvne slike i mučninu) iznosi približno 500 mSv. Doza od 4 Sv smrtonosna je za 50 % ozračenih. Za čovjeka je smrtonosna ekvivalentna doza od oko 10 Sv primljena kratkoročno po cijelom tijelu.

Osim DIY verzija, na oglasima se mogu naći i vojne verzije mjerača, kao što je npr. model DR-M3. Uputstva za njih se takođe mogu naći na internetu. Treba kod ovih mjerača paziti na kalibracione izvore zračenja (pričvrščeni na kutiju) koji zrače beta čestice. Osim modela DR-M3, u ex-JNA su se koristili i:

– Radiološki detektor KOMO-TN,
– Detektor Radiološko-Hemijski Tenkovski DRHT-M83,
– Detektor Radiološki Nuklearne Eksplozije DRNE-M82,
– Detektor Radiološki Brodski DRB-M81,
– Detektor Alarmni Radiološki DAR-M81,
– Detektor Radiološki za borbena i izviđačka vozila DRBIV-M81,
– Detektor Radiološki Vazduhoplovni DRV-M81, i
– Detektor Radiološki za izviđanje zemljišta i akvatorije iz vazduha DRIV-M82,
– Radiološki detektor RIK-T9,
– Intenzimetar IT-69.

Postojale su i verzije ličnih dozimetara (npr. DL-M3, DK-500). Lični dozimetar, koje vojnici nose zakačen na svoj džep, u sebi ima ampulu bezbojne tekućine. U kontaktu sa radiacijom tečnost mijenja svoju boju u zavisnosti od jačine zračenja. Količina se očitava tako da se ampula izvadi iz “tog penkala” te stavi u tu crnu kutiju koja se razvuče, tako da vojnik nikada ne zna za dozu ozračenja koju je primio, radi smanjenja panike. U njoj se na jednom krugu nalazi spektar boja za upoređivanje i pored njih su brojevi. Uzima se broj sa najbliže odgovarajuće boje na ampuli. Ti se podaci precizno unose u lične knjižice svakog vojnika i vodi računa da svaki vojnik bude otprilike ozračen istom/sličnom količinom zračenja. Komandni dozimetar se nosio kao i lični, ima u sebi skalu i na njoj se kroz okular očita doza ozračenja. 

Kearny je u svojoj knjizi dao dosta dobrih savjeta, za slučaj potencijalnog nuklearnog rata. Ispod je data njegova evakuacijska lista u slučaju nuklearnog rata.

Evakuacijska lista u slučaju nuklearnog rata

Sklonište

Najvažnije se skloniti prvih 24h nakon eksplozije (tada se pojave najveće količine radioaktivne prašine). Pratiti vijesti na prenosnom radio aparatu, ali savjetuje se 10-14 dana bivanja u dobro zaklonjenom skloništu. Ako nema napada – što je opravdana pretpostavka za BiH (gdje nastupaju udarni talas, vatrena kugla, IC toplotno zračenje na udaljenosti, radioaktivna prašina) dovoljno je skloniti se u neko sklonište (sa zaštitom sa svih strana od: 0,4m betona ili 0,75 zemlje), radi opasnosti od radioaktivne prašine koja može doći vjetrovima sa raznih strana (visinski vjetrovi koji donose ovu prašinu puhaju sa zapada). Ako nema skloništa u blizini (npr. neki dobro zaštićen podrum ispod kuće/stana sa debelima zidovima (što gušći materijal to bolje) i bočnim otvorima za ventilaciju)  i ako ima vremena može se za 24h iskopati u zemlji (ako je dostupno zemljište) dimenzija npr. 3m x 1,5 m x 1,5 m, pokriti ulaznim tvrdim vratima (ili tanjim drvenim stablima) i prekriti polukružno zemljom (u sredini sa nepremočivim pokrivkama radi moguće kiše), sa odvodom za drenažu vode i ulaznim/izlaznim otvorima na 2 kraja. Važno je da zrak se mora ventilirati unutar skloništa – može poslužiti šira drvena daska kojom se, svako malo, zrak nasilu pomjera sa jednog ulaza na drugi (mahanjem daskom, kako bi se uspostavilo strujanje). Ako postoji neka manuelna zračna pumpa još bolje. Za udobniji smještaj trebaju rasklopne ili druge manje stolice, pokrivke za dno i strane skloništa. Ljudi u dužim skloništima (otvorenim bočno) su sigurniji nego u užim skloništima. Za sklonište treba alat: lopata, sjekira, nož (full tang), kliješta, krampa, ekseri, rukavice, čekić, pila, žica, duct tape, plastične pokrivke, plastične vezice.

Voda

Treba ponijeti što više vode – barem 200 litara vode (treba naći manje kanistere), za 4-članu porodicu. Korisne su i tablete za pročiščavanje vode i priručni filteri za vodu. Voda u duboko zakopanim rezervoarima neće biti kontaminirana. Obični (bez dodataka) izbjeljivač na bazi hlora može prečistiti vodu (4 kapi na 1 li vode).

Radiološki detektor

Moguće je napraviti priručni mjerač kao ovaj što je opisan ovdje, ali kod nas se na oglasima može naći i vojnih mjerača (50-150 KM). Moguće je da bi, radi efikasnosti oružja, nuklearni udari bili na visini (airburst), pa će potencijalno biti manje radioaktivne prašine. Takođe, sadašnje nukl. bojeve glave su manje „tonaže“ (reda 100 kT do 1 MT TNT) nego prije 50 godina.

Hrana

Ponijeti zalihe za barem 2 sedmice, što više kompaktne hrane (konzerve, energetske pločice, multivitamini, so, šećer), sa dužim vijekom trajanja. Za ljude sa bebama, ponijeti mlijeko u prahu. Dobro je imati neku priručnu manju improvizovanu pećnicu – može se napraviti od veće konzerve (uz nešto drva, šibice, pripala). Posude za hranu, čaše, ubrusi, otvarač za konzerve, osnovni pribor. Hrane, koliko se može, treba ranije pripremiti i za period nakon rata jer će nastupiti nestašica svega i globalna glad.

Lijekovi i sanitacija

Osobna higijena (četkice za zube, kaladont, sapun, deo). Planirati nešto vode i kantu (ako sklonište nema vodovodnu mrežu) za nuždu (malu, veliku), uz toaletni papir i vlažne maramice. Za žene ulošci/tamponi. Plastične vreće (za smeće) da se pokupe sanitarni ostaci. Mreža za komarce ljeti. Kalijev jodid, posebno za osobe ispod 40 godina radi zaštite štitne žlijezde. Komplet za prvu pomoć. Gaze, krpe, antibiotici, lijekovi protiv dijareje (seldiar, ugljen npr.), paracetamol i ostali nužni lijekovi (aspirin, kapi za nos, i sl.).

Osvjetljenje

Svijeće koje duže gore (da ukupno bude zaliha za 14 noći). Priručna lampa (ulje u kanti i umočena pamučna nit). Lampe na baterije.

Radio

Ponijeti radio tranzistor radi praćenja vijesti jer je moguće da neće biti struje. Radio se može zaštiti od EMP-a ako se zamota u aluminijski papir. Baterije će duže trajati ako nije puno pojačan. Dodatne baterije – po mogućnosti napunjene NiCd (AAA, AA, r20).

Dokumenti i novac

Keš, kartice, lična, pasoš, zlato, mobilni telefoni (ponijeti punjač ako bude struje). Dokumente i vriejdnosti staviti u nepromočivu vrećicu.

Odjeća

Kvalitetne zimske čizme, topla odjeća (i ljeti noć je hladna), kabanice. Rezervne majice, čarape, veš.

Spavanje

Torba (ruksaci veliki), vreće za spavanje, jastuci na napuhivanje, tople deke i specijalne termo-deke (reflektivne).

Ostalo

Oružje za ličnu zaštitu (+ municija), maske (pomažu u filtriranju zraka), pištaljka, rezervne naočale (kontakna sočiva), dodatni kuhinjski pribor, mini aparat za gašenje požara, papira, olovka, priručne igre za djecu, knjige, brojevi telefona (policija, hitna, vatrogasci).