Od čovjeka do vječnosti

“Davno ti sam legao i vele ti mi je ležati … ” (natpis na stećku)

“Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost.” (Mak Dizdar)

Muzika uz post: Mojoj dragoj BiH

Stećci (sinonimi za stećak su i nazivi bilig (bilizi), kami (kamenovi), mramor (mramorovi) i drugi) su kameni nadgrobni spomenici koji su karakteristični za područje stare Bosanske države. Pojava stećaka npr. u krajevima nekadašnje Hrvatske države prvenstveno je posljedica naseljavanja bosanskohercegovačkog življa i prenošenja običaja klesanja i postavljanja stećaka u tim krajevima. Druga je stvar što se u izboru reljefnih motiva i u samoj klesarskoj obradi stećaka u tim krajevima osjeća utjecaj hrvatskoprimorske klesarske tradicije. Stoga je naučno opravdano da se stećci smatraju bosanskohercegovačkom pojavom, bez obzira što je običaj klesanja stećaka prešao i na susjedna jugoslavenska područja. Osim toga, u jednom potpunijem sagledavanju stećaka ne bi trebalo da izgubimo iz vida i to što oni pripadaju kršćanima, podrazumijevajući tu i kršćanske heretike. Izuzimajući kontinentalni dio Hrvatske, zapadnu Srbiju i neke krajeve Kosova i bivšeg Novopazarskog Sandžaka, gotovo sva ostala teritorija na kojoj su ustanovljeni stećci bila je u sastavu srednjovjekovne Bosne i Huma, odnosno Hercegovine.

Teritorija stećaka se u velikoj mjeru poklapala sa teritorijom nekadašnje samostalne Bosanske države. Za vrijeme bana Stjepana II Kotromanića Bosna je dopirala do jadranske obale i do rijeke Cetine, uključujući grad Omiš. To je doba rasta ugleda Bosne i njenog bana u ovim krajevima, otvaranja rudnika, kovanja bosanskog novca i jačanja trgovačkih veza. U doba bana i kralja Tvrtka I Bosna se protezala na zapad sve do Zadra i Obrovca, uključujući gradove Split, Trogir i Šibenik, te otoke Brač , Hvar i Korčulu, a na istok sve do iza Prijepolja i Mileševe. Na jugu je već odavno Stonsko primorje pripadalo Humu, a za vrijeme Tvrtka osim njega Bosna u svoj sastav uključuje još i Konavle i Kotor. To je doba najvećeg jačanja i uspona Bosne.

U tabeli ispod dat je broj stećaka, tj. broj lokaliteta i ukupan broj po bivšim jugoslovenskim republikama (izvor: Š. Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo, 1979.)

clipboard03

U prethodnih nekoliko godina povremeno sam obilazio različite stare nadgrobne spomenike (uglavnom stećke i poneko mezarje iz doba osmanske vladavine) u blizini Sarajeva i snimao ih po noći (nightscape tehnika), ali i po danu. Ispod su dati bolji snimci. Za print kontaktirati: acatovic@gmail.com.

Mliječni put i stećci na Dolovima kod Umoljana. Snimljeno sa Canon 6D i Rokinon 14mm. Jupiter i Saturn lijevo od centra galaksije. Više na linku.
Kada se na slikama ne poništava rotacija Zemlje (trackerom) nastaju zvjezdani tragovi radi prividnog kretanja zvijezda (ustvari se okreće Zemlja). Lijevo iznad centralnog dijela slike vidi se Sjevernjača (Polaris) oko koje se sve zvijezde prividno kreću. Na ovaj način ističu se i boje zvijezda jer svaka ima specifičnu boju, pri čemu mlađe, plave zvijezde (25 000 K) imaju veću temperaturu od bijelih (10 000 K), žutih (6000 K), narandžastih (4000 K) i crvenih (3000 K). Canon 650D, Sigma 10-20 mm, 2h snimanja (ekspozicije po 30s). Više na linku.
Stećak na Jelašinom boru, kod Oblih brda. Sony a7s i Samyang 14mm (krop).
Staro vojno mezarje kod Oblih brda. Sony a7s i Samyang 14mm.
Stećci kod Oblih brda (Jelašin bor). Sony a7s i Samyang 14mm (krop).
Stećci i pravoslavno groblje kod Oblih brda (Jelašin bor). Sony a7s i Samyang 14mm (krop).
Sony a7s i Samyang 35mm, Mjesec 63% osvjetljen sa zapada.
Steći, Mars i Saturn u plavi sat, a u centralnom dijelu kadra na nebu se nazire Mliječni put. Snimljeno na lokaciji Prečanskog polja kod Dejčića (Kaurska nekropola), sa Canon 1100D i Tokina 11-16mm. Sada je ova lokacija nepovratno uništena.
Perzeidi i Mliječni put (ka sjeveru) snimljeni 2016 kod stećaka na Jelašinom boru. Sarajevska svjetla lijevo. Više detalja o snimku na linku.
Mezarje na Visočici (kod bivka Zoran Šimić). Snimio Džan Jašarević.
Kaurska nekropola kod Prečana. Snimljeno sa Huawei P9.
Stećci kod Lukomira. Nikon Coolpix 3100
Lukomirski stećci, snimljeno sa telefonom Huawei P9.
Staro Mezarje na Visočici, snimljeno sa Canon 6D i Rokinon 14mm.
Nekropola stećaka Lukomir. Snimljeno sa Iphone-X.
Stećci na Visočici. Nikon Coolpix 4300.
Mezarje iznad kanjona Rakitnice, Bjelašnica. Nikon Coolpix 3100
Mezarje na Prečanskom polju. Snimljeno sa Huawei P9.
Nekropola stećaka na Visočici (put prema Konjicu), slikano sa Iphone-X.
Mezarje kod Oblih brda, Iphone-X.
Nekropola Dolovi kod Umoljana. Snimljeno sa Iphone-X.
Stećci kod Prečana, snimljeno sa Huawei P9.
Stećci na Jelašinom boru, kod Dejčića. Huawei P9.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s