Centaurus A

“Philosophy [nature] is written in that great book which ever is before our eyes — I mean the universe — but we cannot understand it if we do not first learn the language and grasp the symbols in which it is written. The book is written in mathematical language, and the symbols are triangles, circles and other geometrical figures, without whose help it is impossible to comprehend a single word of it; without which one wanders in vain through a dark labyrinth.”
― Galileo

Muzika uz tekst: Billain – Colossus

Moja završna obrada galaksije Centaurus A
Krop gornje slike

Dobio sam i set podataka (LRGB) za galaksiju Centaurus A koja se vidi sa južne hemisfere i niskih sjevernih geografskih širina.

Oprema: FLI Proline PL900 na reflektoru prečnika 600 mm (Planewave CDK24).
Lokacija: Opservatorija “El Sauce” (Čile), 6.4.2021.
Tehnika:  2 x 10 min za svaki kanal (Luminance, Red, Green, Blue).
Obrada:  Pixinsight (spajanje kanala, histogram, SCNR, Morphological transformation, selective curve transformation, Range/star masks …) i Photoshop (levels, curves, vibrance, Camera RAW filter, unsharp mask, denoise filter, color corrections…).

Više o galaksiji Centaurus A:

Centaurus A / Kentaur A (NGC 5128) je lećasta radio galaksija u sazviježđu Kentaur. Otkrio ju je 1826. James Dunlop tijekom istraživanja u opservatoriju Parramatta. Godine 1847. John Herschel opisao je galaksiju kao “dva poluovala eliptično oblikovane magline koja izgleda kao da je rasječena i razdvojena širokom nejasnom trakom usporednom većoj osi magline, usred koje svijetli uska zraka svjetlosti usporedna rezu.” Godine 1949. John Gatenby Bolton, Bruce Slee i Gordon Stanley označili su Kentaur A kao jedan od prvih ekstragalaktičkih radio izvora. Pet godina kasnije Walter Baade i Rudolph Minkowski uočili su da je osebujna struktura rezultat spajanja divovske eliptične galaksije i manje spiralne galaksije. Prvo otkrivanje rendgenske emisije pomoću sondirajuće rakete izvršeno je 1970. godine. Tijekom 1975. i 1976., emisije gama zraka iz Kentaura A primijećene su pomoću atmosferske Čerenkovljeve tehnike. Einsteinov opservatorij otkrio je 1979. godine da mlaz gama-čestica potiče iz jezgre. Deset godina kasnije, mlade plave zvijezde pronađene su uz središnji pojas prašine sa svemirskog teleskopa Hubble. Chandra je otkrila 1999. godine više od 200 novih točkastih izvora. Drugi svemirski teleskop, Spitzer, pronašao je 2006. godine prašinu u obliku blisko infracrvenih slika Kentaura A. Dokaz o emisiji gama-čestica vrlo visoke energije (više od 100 GeV) zapazio je HESS-opservatorij u Namibiji 2009. godine. Sljedeće je godine, nakon dugogodišnjeg posmatranja Pierre Auger Observatory otkrio da je Kentaur A izvor kozmičkih zraka najviših energija. Godine 2016. pregledom podataka Chandra i XMM-Newton pronađeni su neobično visoki bljeskovi energije u Kentauru A i galaksiji NGC 4636. Jimmy Erwin sa Sveučilišta u Alabami pretpostavio je da je otkriće potencijalna crna rupa u još nepoznatom procesu ili crna rupa srednje mase.

Centaur A snažan je izvor radio zračenja. Ova aktivna galaksija jedna je od četiri najsvjetlije galaksije na nebu. Dio je Kentaur A/M83 grupe. Ima prečnik od 60 000 svjetlosnih godina. Prepoznatljiva vidljiva osobina je jasno vidljiv pojas svemirske prašine koji se proteže kroz galaksiju. U središtu galaksije je crna rupa. Osim toga snažan je izvor rentgenskog i gama-zračenja.

Središte galaksije sadrži supermasivnu crnu rupu s masom ekvivalentnom 55 miliona sunčevih masa, koja izbacuje relativistički mlaz  odgovoran za emisije u rentgenskim i radio-talasnim dužinama. Astronomi su utvrdili da se unutrašnji dijelovi mlaza kreću brzinom oko polovine brzine svjetlosti. Dodatne se visoko-energetske gama-čestice proizvode kad se mlaz sudara s okolnim plinovima. Rentgenski mlazovi Kentaura A dugački su hiljade svjetlosnih godina, dok su radio mlazovi dugački više od milion svjetlosnih godina. Kao i u slučaju drugih sličnih galaksija, smatra se da je sudar uzrokovao snažan porast stvaranja novih zvijezda. Iz simulacija se može zaključiti da je Kentaur A bio velika eliptična galaksija koja se sudarila i spojila s manjom spiralnom galaksijom.

Kentaur A ima prividnu magnitudu od 6,84, što znači da je na granici vidljivosti golim okom. Lako se vidi i najmanjim teleskopima, a za razaznavanje strukture poželjan je veći teleskop.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s