“Every atom in your body came from a star that exploded. And, the atoms in your left hand probably came from a different star than your right hand. It really is the most poetic thing I know about physics: You are all stardust. You couldn’t be here if stars hadn’t exploded, because the elements – the carbon, nitrogen, oxygen, iron, all the things that matter for evolution and for life – weren’t created at the beginning of time. They were created in the nuclear furnaces of stars, and the only way for them to get into your body is if those stars were kind enough to explode. So, forget Jesus. The stars died so that you could be here today.”
― Lawrence M. Krauss

Muzika uz post: Knez – Adio (Montenegro)

Danas su mi, prema narudžbi, iz australijske opservatorije Heaven’s Mirror poslali set podataka (LRGB snimaka) Velikog Magellanovog oblaka. Snimci su bili 2 x 10 min po kanalu, za ukupno 80 min signala. Teleskop kojim je snimano je Takahashi FSQ 106-ED f/3.6. Obradu sam izvršio u softverima Pixinsight i Photoshop (2021 verzija). Dole su dati detalji opservatorije i teleskopa, kao i detalji snimaka.

Više o galaksiji LMC:

Veliki Magellanov oblak (eng. Large Magellanic Cloud) je galaksija u sazviježđima Zlatnoj ribi, Stolu i Tukan, na južnom nebu. Satelitska je galaksija naše galaksije (Mliječni Put). Klasificiran je kao Magellanska spiralna galaksija. Radijalne je brzine 278 ± 3 km/s. Veličine je oko 14 000 svj. god. (oko 4,3 kiloparseka) – u promjeru. Veliki Magellanov oblak je mase od približno 10¹⁰ Sunčevih masa, što je jedna stotina mase Mliječnog Puta. Četvrta je po veličini galaksija u Mjesnoj skupini, poslije Andromede (M31), Mliječnog Puta i galaksije Trokut (M33). U središtu mu je prominentna prečka, što sugerira da bi mogla biti prečkasta patuljasta spiralna galaktika prije nego su poremećeni njeni spiralni kraci, vjerovatno gravitacijom Mliječnog Puta. Današnji nepravilni oblik Velikog Magellanovog oblika je vjerojatno rezultat plimnih međudjelovanja i s našom galaksijom i s Malim Magellanovim oblakom (SMC).

I Veliki i Mali Magellanov oblak obiluju svim vrstama zvijezda i međuzvjezdane materije. Oba oblaka imaju obvojnicu od rijetkog i hladnog vodika. Njihova se obvojnica izdužuje u uzak Magellanov potok prema Kumovoj slami, vjerojatno pod djelovanjem privlačne sile. Veliki Magellanov Oblak sadrži najveću poznatu H-II regiju, maglinu 30 Doradus, poznata i kao magline Tarantula. Supernova SN 1987A eksplodirala je u Velikom Magellanovom oblaku.

Veliki Magellanov oblak će se sudariti sa Mliječnim putem unutar sljedećih tri milijarde godina. Oko naše galaksije kruže manje, satelitske galaksije i taj njihov ples može neometano trajati milijarde godina. Ponekad, one mogu skrenuti prema Miječnoj stazi, sudariti se njom i nestati u većoj galaksiji. Veliki Magellanov oblak prilično je nova pojava u orbiti Mliječnog puta. U orbitu Mliječnog Puta je ušao prije otprilike 1,5 milijardi godina. Sada je to najsvjetlija satelitska galaksija koju imamo, udaljena 163 000 svjetlosnih godina od Mliječnog puta.

Znanstvenici su sve do nedavno mislili kako će tiho orbitirati, ili će se odbiti od gravitacije Mliječnog puta i potom nastaviti svoj put kroz svemir. Ali nova mjerenja pokazuju da je ova mala satelitska galaksija svo vrijeme skrivala veliku tajnu i da ima mnogo veću masu nego što se mislilo. To znači da Veliki Magelanov oblak gubi energiju, što će je potaknuti da se sudari s Mliječnim putem. To ne bi trebalo uticati na naš Sunčev sistem, i postoji mala vjerovatnost da na nas djeluju posljedice sudara ove dvije galaksije – izbace nas iz Mliječnog puta i pošalju u međuzvjezdani prostor. Nadolazeći sudar našeg Mliječnog puta s Magellanovim oblakom je već započeo. Dugačak trag plina proteže se iz Magellanovih oblaka, a koji nazivamo Magellanov potok. Taj trag plina proteže se kroz galaktički južni pol Mliječne staze. Magellanovi oblaci trebali bi se u pravom smislu te riječi sudariti s našom galaksijom za nekoliko milijardi godina, ali prema podacima koje su 8. januara 2020. astronomi predstavili na skupu Američkog astronomskog društva (AAS) u Honoluluu, čini se da su se već sada pojavili prvi znakovi kolizije. Naime, prilikom spajanja galaksija obično se stvaraju nove zvijezde, a astronomi su nedavno na periferiji naše galaksije, u blizini Magellanovog potoka, uočili mladi zvjezdani skup. Na tom predjelu se inače nalaze najstarije zvijezde naše galaksije, a stručnjaci su otkrili kako su zvijezde ovoga skupa sastavljene od materijala iz Magellanovog oblaka.

Prema istraživanju koje je u januaru 2019. objavljeno u časopisu “Monthly Notices of the Royal Astronomical Society”, Veliki Magellanov oblak sigurno će se sudariti s našom galaksijom, i to mnogo prije nego što se ranije mislilo. Do tog otkrića znanstvenici su došli nakon što su izradili kompjuterske simulacije kretanja LMC-a. Umjesto da na sigurnoj udaljenosti kruži oko naše Mliječne staze, kao što to čine druge slične galaksije, Veliki Magellanov oblak će se nakon nekog vremena sudariti s njom. Znanstvenici procjenjuju da je LMC trenutno od nas udaljen oko 163 000 svjetlosnih godina i da se udaljava brzinom od 400 kilometara u sekundi. Ali simulacije astrofizičara sa Sveučilišta Durham pokazuju da će Veliki Magellanov oblak u jednom trenutku usporiti, okrenuti se prema nama i sudariti se s našom galaksijom. Sudar bi se trebao dogoditi za oko 2,5 milijardi godina.

Nedavno sam na sličan način obradio maglinu Tarantula. Za više detalja posjetiti ovaj post.