Komet C/2020 F3 (NEOWISE)

“Were I to write out one prescription to help alleviate at least some of the selfmade miseries of mankind, it would read like this: ‘One gentle dose of starlight to be taken each clear night just before retiring’.” – Leslie Peltier

(muzika uz blog post: LORN – ANVIL)

Jutros smo Džan i ja snimali zanimljivi komet NEOWISE koji se trenutno može vidjeti u periodu između 3 i 4 h. Veoma zanimljiv i dobro vidljiv komet se nalazi približno ispod zvijezde Capella, u pravcu sjevera. Magnituda komete u tom trenutku je bila oko 3, i relativno brzo se povećava (tijelo slabije sjaji).

Dole su dati neki snimci (Canon 6D, Canon 70-200mm, Rokinon 14mm, Sony ILCE-5000, E PZ 16-50mm) koje smo napravili u rejonu blizu Prečanskog polja kod Dejčića. Svjetla u prednjem dijelu kadra su svjetla Sarajeva i vrh Trebevića. Na jednoj od slika su Jupiter i Saturn, a na dvije su i Venera sa Plejadama, Aldebaranom i Hijadama.

Izvještaje sa naših drugih snimanja ove komete pogledajte na slijedećim linkovima: Trebević, Zlatište.

Comet Neowise, duža ekspozicija (sa vođenjem). Snimano je u pravcu Sarajeva pa je, uz Mjesec koji je bio na nebu, prisutan manjak kontrasta između komete i neba.
Komet iznad Trebevića
Sarajevo je lijevo na slici
Pogled sa Prečana prema kometu
Wide snimak (desno na slici su Venera, Plejade, Hijade, Aldebaran)
Vrh Trebevića i komet
Jupiter i Saturn, u pravcu juga
Sarajevo se budi
Venera, Aldebaran i Hijade prema sjeveroistoku

Neke od slika u većem formatu se mogu vidjeti na ASTROBIN linku.

Inače, Komet C/2020 F3 (NEOWISE), ili samo NEOWISE, je retrogradni komet orbite bliske paraboli, koji je 27. marta 2020. godine otkrio svemirski teleskop NEOWISE. Blizinu Sunca je preživio i sad je jasno vidljiv na nebu. Prolazak kroz perihel povećat će obilazno vrijeme kometa sa oko 4500 godina na 6800 godina. Vidljiv je i dvogledom. U BiH je vidljiv u zoru na sjeveroistoku, nisko uz horizont. Oko 5. jula je razvio drugi rep (jedan od prašine, a drugi od plinova). Sredinom jula komet će se vidjeti i na večernjem nebu bliže sjeverozapadu. Udaljavanjem od Zemlje sjaj će mu slabiti. Zemlji će biti najbliži 23. jula 2020., kad će se približiti na 0,69 AJ, odnosno 103 miliona kilometara.

Više o kometama:

Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevom sistemu kojem su putanje vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom. Njihovo je osnovno tijelo jezgra, tvorevina smrznutih tvari, leda s prašinom. Oko jezgre razvija se koma (koja zajedno s jezgrom čini glavu kometa), a iz nje rep. Veličina jezgara većinom je nepoznata; desetak bolje upoznatih jezgara prečnika su od jednoga do dvadeset kilometara. Osim orbitalnih putanja komete dijelimo na kratkoperiodične (period manji od 200 godina) i dugoperiodične (period veći od 200 godina). Kometi čije su staze parabole ili hiperbole mozemo nazvati neperiodičnim kometima.

Koma (lat. coma < grč. ϰόμη: kosa, vlasi) je magličasti omotač kometske jezgre koji zajedno s jezgrom tvori glavu kometa. Sastoji se od plinova i prašine. Kuglasta je ili izdužena oblika, a katkada pokazuje slojeve. Nastaje kada Sunce dovoljno zagrije kometsku jezgru, iz koje se tada oslobađaju plinovi sublimacijom zaleđene tvari, noseći sa sobom čestice praha. Koma je zapravo atmosfera u kojoj djelovanjem Sunčeva zračenja dolazi do disocijacije molekula i do ionizacije produkata raspada, koji su pobuđeni pa svijetle. Zbog uticaja Sunčevog vjetra i magnetskog polja, plinovi kome udaljuju se od Sunca brzinom oko 1 km/s i oblikuju rep, koji je ravan i svijetli plavičasto. Na nekoj udaljenosti od jezgre čestice prašine lebde slobodno i ovisno o svojoj masi kreću se u polju Sunčeve sile gravitacije. Tako nastaje žućkasti prašinasti rep koji odbija Sunčevu svjetlost. Čestice kome raspršuju se po kometskoj stazi.

Komet je nebesko tijelo koje se nalazi u eliptičnoj (nekad i paraboličnoj i hiperboličnoj) putanji oko Sunca. Dolazi iz najudaljenijih i najhladnijih područja Sunčevog sistema. Tamo su odbačeni gravitacijom divovskih planeta kada je Sunčev sistem tek nastajao. Većina ih stiže iz Oortovog oblakaledene sferične oblasti na samom rubu Sunčevog sistema. Kometi se sastoje od silikatne prašine i smrznutih plinova u obliku raznih vrsta leda (inja) koji čine poroznu jezgru. Kada se putanja kometa počne približavati Suncu, zbog povećanja temperature, led i smrznute čestice počinju isparavati stvarajući oblak plina oko kometa koji se zove koma. Zbog pritiska Sunčevog vjetra i radijacije, koma i tijelo kometa prilikom raspadanja pretvaraju se u karakteristične repove koji su vidljivi na nebu. Smjer plinovitog repa je u pravcu suprotno od Sunca, dok je rep kojeg čine čestice prašine nešto širi i tromiji u pomicanju. Rep može biti dug milionima kilometara.

Više o nebeskim tijelima u mojim knjigama: Naš svemir i Alhemičari univerzuma.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s