Maglina orion revisited, widefield setup

Kao otvorenje ovogodišnje asto-foto sezone (2020.) kud bolja meta od magline Orion, vjerovatno najljepšeg zvjezdanog porodilišta na sjevernom nebu. Orion maglina (Messier 42, M42 ili NGC 1976) je difuzna maglina koja se nalazi južno u sazviježđu Orion. Jedna je od najsvjetlijih maglina i vidljiva je golim okom. Nalazi se na udaljenosti od oko 1350 svjetlosnih godina i najbliži nam je region formiranja zvijezda. Procjenuje se da joj je prečnik oko 24 svjetlosne godine, a masa joj je veća od mase Sunca oko 2000 puta.
Ideja ovog puta je bila da se proba nova lokacija snimanja (Bjelašnica, Štini do) i da se uradi neko brzinsko širokougaono snimanje bez vođenja, radi testiranja dijela opreme. Maglinu Orion je iz Sarajeva rel. teško snimiti radi magle (zimski period), a nošenje i manipulacija opreme na planinu, na -10 stepeni, logistička je noćna mora. Ko je zimogrozan može sebi recimo uzeti grijače za unutrašnjost cipela i/ili grijače koji se postavljaju u jaknu.
Na slici dole date su slike opreme koju sam koristio (EQ3 tronožac, Star adventurer, TS apo 330/50mm sa spuzvom do objektiva radi smanjenja vlage, Canon 1100D (IC mod by A. Ćatović), zeleni laser na dslr sa adapterom radi manuelnog ciljanja mete i intervalometer za automatsko okidanje. Okvirna cijena ove opreme je reda 2000-3000 KM, ali s njom se ipak ne može vršiti ozbiljno astro-snimanje dubokog neba (može se, s druge strane, vršiti solidno snimanje Mliječnog puta).
Glavna prednost ovog setup-a su jednostavnost snimanja i prenosivost (sastavio sam je u stanu za 10 min. i iznio sastavljenu na teren u blizini). Glavni nedostaci su: lagano postolje i nemogućnost vođenja – Star adventurer omogućava samo vođenje po RA osi i može se koristiti sa PHD programom i planetarnim kamerama, ali ne radi u kombinaciji sa autoguiderom “Synguider II”).

Na slikama dole se vidi nakupljena vlaga na opremi nakon snimanja. Najbolje je opremu pustiti da se sama osuši u stanu.

Iako se u blizini nalaze stambeni objekti, relativno je dobro noćno nebo i moguće je vršiti astro snimanje dubokog neba (pogotovo uskopojasno). Budući da nisam koristio vođenje, ekspozicija je bila ograničena na 60 sec, što je za teleskop fokusa 330mm dosta dobar rezultat (Star adventurer je inače predviđen za objektive fokusa do 100mm max). Napravio sam 100 snimaka, 60s eksp., ISO 1600, custom WB, RAW, f6.6. Nisam radio kalibracijske frejmove. Snimke sam početno stakirao i obradio u Pixinsight-u, a završne dorade izvršio u Photoshop-u. Dole su prikazani neki koraci obrade.

Konačna verzija slike je data dole. Dosta detalja je izvučeno, iako su ekspozicije bile tek reda 60 sekundi, i bez kalibr. snimaka. Pokazalo se da veliki broj snimaka manje ekspozicije za svjetlije objekte može biti dobra ideja. Veća rezolucija se može pogledati na ASTROBIN profilu.

Ova meta je svakako vrijedna truda, i u budućem periodu probaćemo je snimiti sa CCD kamerom i RGB filterima radi izvlačenja više detalja. Stay tuned.
Ko želi naučiti više o maglini Orion i drugim nebeskim tijelima, preporučujem moje knjige Naš svemir i Alhemičari univerzuma. Druge magline koje smo snimali nalaze se u galeriji slika.

Ples sa zvijezdama

“Stargazing is that vehicle of the mind which enables us all to roam the universe in what is surely the next best thing to being there.” – William Dodson

U ove zimske, smogovske dane nije loše pobjeći na planinu i dvogledom malo šarati nebo. Ovaj put mete su bile poslastice na zimskom noćnom nebu: Andromeda galaksija, Orion sazviježđe i maglina, Plejade, Aldebaran i Hijade, Polux i Castor, Sirius i Prokion, Capella, Algol, asterizam Velika kola… Meni je Lično zimsko nebo puno ljepše od ljetnog, a oni koji žive u Sarajevu praktično ga nikad i ne vide osim ako ne odu izvan grada.

Koristio sam dva dvogleda, fiksirana na postolja, klasicnog vojnog “mališu” 7×50 i “monstruma” 15×80, jedinog ovakvog u BiH. Ljudi zaboravljaju da je dvogled prvo ultraprenosno, a nekad i zadnje sredstvo za uživanje u nebu. Koga zanima više o dvogledima, ima tekst i o tome.
Sve što treba uraditi je ne kupiti telefon od 600KM, i imacete vrhunski dvogled. Ali ko ce davati pare za blesavu astronomiju… doduše mogu se gledati i komšinice, tako da se ova investicija svakako isplati.

Preporučujem i knjigu Gary Seronika “Binocular Highlights: 99 Celestial Sights for Binocular Users (Sky & Telescope Stargazing)” o nebeskim tijelima koje možete posmatrati sa dvogledom. Iznenadit ćete se šta sve možete naći na nebu sami.