O snimku:
Kadar obuhvata stećke na prečanskom polju kod Dejčića, meteorski pljusak Perzeide kojima je radijant u Perzeju (centar kadra), Mliječni put u centralnom dijelu slike, otvoreni zvjezdani skup Plejade – M45 (iznad desnog stećka), galaksiju Andromeda – M31 (desni dio slike, iznad najsjajnijeg meteora) i naravno, mnoštvo zvijezda (najsjajnija zvijezda na slici je Capella). Sarajevska svjetla vidljiva su u lijevom ćošku slike.

O tehnici snimanja i obradi:
Od oko 200 uspješnih snimaka, odabrao sam desetak snimaka sa sjajnijim Perzeidima. Kako bih poništio rotaciju Zemlje i postavio meteore u ispravnu perspektivu (kao da dolaze prema nama), koristio sam „layer compositing“ tehniku – odabrao sam glavnu sliku, odredio centar rotacije na snimku (sjevernjača/Polaris) i svaku slijedeću sliku rotirao za određeni ugao. Nakon toga sam iz svih slojeva „blending“ tehnikom (opcija „lighten“) odabrao samo meteore sa datih slika i spojio sve snimke u konačnu sliku. Završna obrada u Adobe Lightroom.

O perzeidima:
Perzeidi su meteorski roj kojem je radijant u sazviježđu Perzej, a vide se od 25. jula do 20. avgusta, s najvećom učestalošću oko 12. avgusta kad se može pojaviti i 100 meteora na sat. Kreću se brzinom i do 70 km/s. Potiču s putanje komete Swift-Tuttle. Moguće ih je vidjeti sa Zemlje, posebno sa tamnijih lokacija. Najstariji zapisi o Perzeidima potiču iz drevne Kine. Najbolje su vidljivi pred zoru.

“Startrails i Perzeidi iznad stećaka”

Evo kako to izgleda kada se na slici ne poništava rotacija Zemlje. Lijevo pri vrhu je Sjevernjača (Polaris) i oko nje se sve na slici vrti. Najteži zadatak astrofotografije je upravo da se precizno poništi ova rotacija.

Lokacija i datum: Sarajevo (Dejčići, Bjelašnica), 12.08.2016.
Oprema: Canon 650D, Sigma 10-20mm, intervalometar
Snimci: oko 2h snimanja, ekspozicije po 30s, ISO 1600, f/5.6
Obrada: Startrails, Lightroom