Umjetnički doživljaji svemira i prostora oko nas.

Zemaljske prizore snimao sam od 2006. do 2016. godine. Nebeske objekte uzeo sam većinom iz baze snimaka svemirske agencije NASA.

Andromeda i stećci

Stećci kod sela Lukomir, snimljeni 2006. godine. Andromeda (M31) je udaljena 2,5 miliona svj. godina od nas i nalazi se u sazviježđu Andromeda. To je najbliža spiralna galaksija našoj galaksiji Mliječni put.

U susret novom svijetu

Planina Visočica, vrh Puzim i naši tragovi jedne davne zime (2007. godina).

Državni udar

Pogled na zapad iz moje kancelarije. Opasnost iz svemira vreba uvijek…

Planet Jahorina

Jahorina 2006. godine, a u pozadini kuglasti zvjezdani skup M14 u sazviježđu Zmijonosac, udaljen od nas oko 30 000 svj. godina.

Studeni potok i Eta Carinae

Studeni potok iznad Umoljana, najljepše mjesto u BiH. Eta Carinae je zvjezdani sistem od barem dvije zvijezde sa kombinovanim luminozitetom od preko 5 miliona puta jačim od našeg Sunca. Nalazi se na udaljenosti od oko 7500 svj. godina od nas u sazviježđu (na južnom nebu) Kobilica (carina).

Kupanje sa galaksijama

Promajna 2014. godine i Stefanov kvintet, kompaktna grupa galaksija u sazviježđu Pegaz.

Crna rupa i stećak

Stećak na prečanskom polju kod Dejčića. U galaksiji Centaurus A nalazi se supermasivna crna rupa.

U susret hidrogenskoj bombi

Ljetos dok sam se Jadranom vozao prema Suncu zamišljao sam nuklearne procese na Suncu.

Vito među divovima

Vito, najviši vrh Visočice (snimljeno 2006. godine), a iza njega NGC 3521 – prečkasta spiralna galaksija u sazviježđu Lav.

Magla u Sarajevu, magla iznad Sarajeva

Sarajevo u decembru, pogled sa Čavljaka. Iznad je maglina “Konjska glava” snimljena u IC dijelu spektra.

Mi i Sombrero galaksija

Bukovik, jesen 2007. Galaksija Sombrero (M104) udaljena je od nas oko 30 miliona svj. godina.

Zadnji selfie

Buzz Aldrin i kometa Churyumov-Gerasimenko. Pogrešno vrijeme za posjetu Mjesecu.

Visočica i izlazak M51

Planina Visočica u netaknutom izdanju. M51 (galaksija “Vrtlog”) je spiralna galaksija tipa SA. Udaljena je oko 23 miliona svj. godina od nas.

Ploveći prema drugoj Zemlji

Uvijek sam zamišljao kako bi bilo lijepo da Zemlja ima nekog blizanca blizu…

Bjelašnički inferno

Put prema Lukomiru, a u pozadini zamišljeni akrecijski disk crne rupe. Distorzija prostora i vremena.

Čvrsnica u noćnoj idili

Hajdučka vrata na Čvrsnici. Iznad se uzdiže NGC 2683 (zvana i galaksija “UFO”), galaksija u sazviježđu Ris. Nalazi se između 15 i 25 miliona svj. godina od nas.

Rapsodija u bijelom

Pogled sa Hranisave zimi (2007. godina), a u pozadini maglina Orion.

Opasnost iz svemira

Snimak Zemlje snimljen sa LRO (Lunar Reconnaissance Orbiter), 12. 10. 2015. Asteroidi koji se približavaju Zemlji nisu dobra vijest.

Sarajevska svjetla

Sarajevo sa Trebevića (2011. godina), a u pozadini galaktička prašina i zvijezde Mliječnog puta. Ovako nešto možda bi i vidjeli da naše oči imaju veću moć upijanja fotona.

Sam u svemiru

Februara 1984. godine astronaut Bruce McCandless otišao je dalje (oko 100m) od svih prijašnjih astronauta od Orbitera, i to uz pomoću nitrogenskog “jet-pack”-a. Sunce u pozadini snimila je NASA, i učinilo mi se zanimljivim da spojim ova dva snimka.

Stećci i beskonačnost

Stećci na prečanskom polju kod Dejčića, a u pozadini je maglina NGC 6960 koji zovu i „Božiji prst“ ili Vještičina metla“ (the “Witch’s Broom”, “Finger of God”).

Chris Martin i ja na pecanju

Inspiraciju sam dobio iz njihovog fenomenalnog spota Up & UP.

Imate li Pika karticu?

Od Konzuma ne možeš pobjeći ni na Mjesec.

Novi vrli svijet

Ko kaže da život na Marsu nije moguć? Avaz Twist toranj na Marsu i rodilište novih zvijezda – galaksija M94 (spiralna galaksija u sazviježđu Lovački Psi.). Malo parodije nije na odmet.

Magla svuda, magla oko nas

Jedno od rješenja za maglu su ogromni ventilatori, ili prokopati ogromne tunele ispod Ivan Sedla. Pitanje je samo u kojem stoljeću ćemo to moći uraditi

Slike u većoj rezoluciji možete pogledati na ovom LINKU.